Nacionalni spomenik BiH
Opis:
Džamija Muslihudina Čekrekčije, poznatija kao Čekrekčijina džamija, nalazi se na Baščaršiji u općini Stari Grad u Sarajevu. Druga je džamija sa kupolom u Sarajevu. Izgrađena je 1526. godine, na prostoru Baščaršije, u podnožju Kovača, što je centar stare trgovačke jezgre Sarajeva. Podignuta je u mahali Isa-begove zavije. Iz vakufname osnivača džamije saznajemo da je hadži Mustafa, sin Ishakov, u narodu poznat kao Muslihudin Čekrekčija, njezin graditelj. Ovo je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu. Nađena je u ostavštini Muhamed Enveri ef. Kadića .
Džamija je od 2004. nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.
U vakufnami je, povodom osnivanja i gradnje džamije zapisano:
"...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim troga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake"
Vanjske dimenzije su 17,90 x 17,54 m. Džamija ima plitku kupolu, unutrašnjeg radijusa od cca 4,95 m, podignute iznad centralnog molitvenog prostora (koji ima unutrašnje gabarite 10,50 x 10,40 m). Historičar Hamdija Kreševljaković je ovaj objekat svrstao u graditeljsku školu mimara Hajrudina . Opasana je dućanima. Sačuvani su dijelovi autentične arabeske.
Kupola, potkupolni prostor, prostor nad mihrabom i površine zidova prekriveni su ornamentima geometrijskog i biljnog porijekla.
U periodu 1997.-2000. godine, obavljeni su radovi konstruktivne sanacije, rekonstrukcije i restauracije. Investitor cijelog projekta bio je Kanton Sarajevo.